Ima li još nekoga vani?
Jesmo li sami? Čovječanstvo je postavilo ovo pitanje otkad smo prvi put podigli pogled u noćno nebo, promatrajući beskrajno more zvijezda iznad. Uvijek smo se pitali ima li još nekoga vani, negdje među milijardama zvijezda, ili smo li svi sami u ovom ogromnom svemiru. Neki su filozofi kroz povijest vjerovali da je Zemlja jedinstvena, ona posebna planeta u središtu svemira, s ljudskim bićima vrhunac stvaranja. Drugi su, pak, shvatili da uistinu ne postoji ništa posebno o našem planetu ili sunčevom sustavu, pa bi se sličan život vjerojatno mogao razviti negdje drugdje u kozmosu.
Vanzemaljski život je matematička sigurnost
Budući da je svemir toliko prostran i jer postoji toliko planeta vani s sličnim uvjetima kao na Zemlji, negdje su gotovo sigurno izvanzemaljci. Da li bilo koji od njih posjeduje sredstva za posjet Zemlji i hoćemo li ih ikada pronaći tijekom postojanja naše vrste, diskutabilno je. Svemir je beskrajno neizmjerno mjesto. Ako bi se život mogao razvijati ovdje na Zemlji, nema razloga vjerovati da se ne bi mogao razviti i negdje drugdje u prostranstvu svemira.
Koliko je svemir velik, razumno je pretpostaviti da barem nekoliko drugih planeta postoji s atmosferom i okruženjem sličnim našem negdje u svemiru. Nema razloga da mislimo da se drugi planet nije mogao oblikovati slično našoj Zemlji. Možda ne postoji drugi planet poput njega u sadašnjem vremenu, ali u nekom trenutku povijesti ili budućnosti svemira gotovo je postojao ili će postojati drugi planet vrlo sličan našem koji je razvio slične uvjete da se događaju slični oblici života.
Koliko bi tehnološki napredne bile vanzemaljske civilizacije?
Ako izvanzemaljci postoje, možda su ili ne moraju imati dovoljno naprednu tehnologiju da bi pronašli nas i naš planet. Neki od njih su vjerojatno vrlo slični nama. Vjerojatno gledaju prema noćnom nebu i pitaju se jesu li sami u svemiru. Mnoga izvanzemaljska društva vjerojatno su manje tehnološki napredna nego što smo to u ovom trenutku. Drugi vjerojatno imaju tehnologiju daleko veću nego što to u ovom trenutku uopće možemo zamisliti. Može postojati još drugih izvanzemaljskih društava koja su se već navela na izumiranje svojom tehnologijom i pretjeranom potrošnjom svojih resursa, slično kao što ćemo to neizbježno činiti u nekom trenutku budućnosti. Međutim, vjerojatno postoje i drugi izvanzemaljski svjetovi koji se još nisu razvili inteligentna, živa bića. Možda postoje milijarde svjetova s potencijalom da ugoste život u svemiru koji još nisu započeli proces formiranja životnih oblika.
Koliko bi se izvanzemaljski život mogao razlikovati od života na Zemlji?
Neki znanstvenici tvrde da je Zemlja jedinstvena i da je jedini planet koji bi mogao podržati život poput našeg. Možda bi to mogla biti istina. Međutim, život bi se razvijao posebno u uvjetima na bilo kojem planetu na kojem se razvijao. Život na drugom planetu vjerojatno ne bi mogao preživjeti na Zemlji i obrnuto. Bilo bi specijalizirano za svoje okruženje u kojem se razvijalo. Čak se i klima našeg vlastitog planeta tijekom povijesti promijenila i život se u skladu s tim prilagodio opstajanju i napredovanju u bilo kojem ekosustavu s kojim je predstavljen. Prapovijesni život ne bi mogao preživjeti u uvjetima današnje Zemlje.
Da li bismo uopće prepoznali vanzemaljski život da smo ga pronašli?
Ako život postoji negdje drugdje u svemiru, vjerovatno je da ga ne bismo ni prepoznali kada bismo ga našli. Možda se život razvio i prilagodio tuđinskom okruženju, toliko za razliku od našeg da bi bio potpuno neprepoznatljiv kao život kakav ga poznajemo. Možda postoje drugi načini za život koji su prilagođeni okruženjima u kojima ne možemo ni zamisliti preživjele oblike. Možda bi našu Zemlju smatrali potpuno nepristupačnom za život.
Znanstvena fantastika prepuna je životnih oblika bez ugljika. Nisu rijetkost da pisci znanstvene fantastike nagađaju o mogućnosti života na bazi silikona. Može li ova vrsta života zaista postojati negdje u svemiru? Možda bi tamo mogli postojati još čudniji oblici života koje još ne možemo zamisliti.
Mogu li Zemljani biti vanzemaljski oblik života?
Neki teoretičari vjeruju da su aminokiseline, građevni blokovi života kakvi ih poznajemo, ili čak prvi jednostanični organizmi, prvi put stigli na Zemlju iz svemira putem asteroida. Ako se teorija da je život na Zemlji podrijetlom negdje drugdje u svemiru pokaže da je istinita, onda mora postojati život negdje drugdje u svemiru, ili u najmanju ruku, morao je biti negdje drugdje u nekom trenutku svemira povijest. Možda je život na Zemlji sve što je ostalo od davno zaboravljenog naseljenog planeta. Možda smo samo jedan od mnogih planeta koji su sada naseljeni evolucijskim proizvodima istih jednostavnih životnih oblika. Možda će jednog dana životni oblici koji su se prvi put razvili na Zemlji zasijati na drugim svjetovima i evoluirati u nove oblike života drugdje u svemiru.
Zemlja: Jedna od mnogih
Ideja da je Zemlja jedini naseljeni planet u svemiru i da su ljudi jedina živa bića koja su se ikada evoluirala, izuzetno je arogantna. Nema razloga vjerovati da je Zemlja jedini planet koji može poduprijeti život u cijelom svemiru. Mi smo samo jedna sićušna, beznačajna planeta koja se vrti oko jedne beznačajne zvijezde u ogromnom moru milijardi milijardi milijardi zvijezda. Kako uopće možemo vjerovati da smo potpuno sami u ovom svemiru?